Vase Stajića 22/b, Novi Sad
Od ponedeljka do petka : 08h -16h

Pozovite nas

064 / 59-49-845

GRADI SE PRVI MUZEJ DIJASPORE?

0 Comments


Na inicijativu Udruženja „Koreni“ i opštine Novi Bečej

Gradi se prvi Muzej dijaspore u Srbiji ?

  • Mila Pivnički Malruni, prvakinja srpske zajednice u Kanadi planira da u rodnoj kući svog oca otvori muzej, koji bi povezivao iseljene Srbe iz Severne Amerike i maticu Srbiju

Marko Lopušina

         Prošle nedelje, kada je u Novom Bečeju održan sastanak za formiranje odbora Udruženja „Koreni“, na dnevnom redu bila je i informacija o dosadašnjim pokrenutim aktivnostima na izgradnji Muzeja srpske dijaspore, o preuzimanju, adaptiranju i opremanju porodične kuće Mile Pivnčki Malruni, supruge bivšeg premijera Kanade u ovom gradu.

      Sastanku su prisustvovali predstavnici Udruženja „Koreni“, Milan Gutić predsednik IO i Dušan Dikić sekretar Pokrajinskog saveza “Korena” , ali i  predstavnici opštine, Oto Kiš Marton, šef kabineta predsednika opštine Novi Bečej i Vladimir Trifunović, direktor Narodnr biblioteke Novi Bečej.

      Zaključeno je da se Udruženje „Koreni“ uključi u aktivnosti na pripremi realizacije ideje i projekta Muzeja srpske dijaspore u kući porodice Pivnički u Novom Bečeju.

     “Ova ideja je rođena pre godinu dana, tokom posete Milice Mile Pivnički Malruni rodnom gradu i rodnoj kući svog oca Dimitrija Pivničkog. Tada je naš predstavnik gospodin dr Branislav Blažić razgovarao sa predstavnicima opštine i ponudio pomoć našeg udruženja u realizaciji ovog projekta. Gospođa Mila Pivnički Malruni je ponudila da finansira izgradnju prvog Muzeja srpske dijaspore u Srbiji, a i Ambasada Kanade u Srbiji je ponudila svoju podršku”, rekao nam je Milan Gutić.

       Od posete Mile Pivnički Malruni 18. oktobra 2019. godine prošlo je godinu dana. Planirano je bilo da i ovog oktobra  gopsođa Malruni poseti Novi Bečej i svoju rodnu kuću, koju daruje gradu za muzej. Pandemija korone viruse je omela u tome, ali nije omela čelnike opštine da nastave sa projektom stvaranja Muzeja srpske dijaspore u porodičnoj kući Pivnički.  

        “U ovoj kući je 1918. godine rođen Dimitrije Mita  Pivnički, poznati patriota i srpski aktivista u Kanadi. Odrastao je i školovao se u Vojvodini, gde je završio studije prava (1941). Studirao je medicinu u Mađarskoj, ali je zbog rata prekinuo i diplomirao u Beogradu (1949). Radio je kao lekar u Mostaru i Sarajevu. Emigirirao je u Kanadu 1956. godine, da bi radio kao istraživač na Institutu “Allen Memorial” odelenja za psihijatriju u bolnici “Royal Victoria” u Montrealu.

       Porodica, supruga Bogdanka (Ilić), sin Jovan i ćerka Milica su emigrirali 1958. Doktorirao je u Kanadi i radio kao profesor psihijatrije na McGill University.  Bio je aktivan član i predsednik Crkvene opštine Svete Trojice, član Srpske narodne odbrane i organizator kulturnog i društevnog života Srba u Kanadi. Živeo je u Montrealu, gde je umro 2007. godine”, priča nam Radomir Čubranović iz udruženja “Koreni”.

        NJegova ćerka Milica Pivnički, rođena je u Sarajevu 1953. godine, gde je njen otac Dimitrija Mita Pivnički radio kao lekar. Kada se odselila u Montreal, studirala je inžinjering na Concordia University. Udala se početkom sedamdesetih sa 19 godina za advokata Brajana Malrunija. 

         Oboje su 1974. godine postali članovi Konzervativne partije u Vestmountu. Kada je njen suprug Brajan Malruni postao osamnaesti po redu kanadski premijer (1984-1993), Mila Pivnički Malruni je imala ulogu prve dame Kanade.

          “Od tada su naša Milica i premijer Brajan bili i dugo ostali u žiži interesovanja visokih političkih i društvenih krugova od uticaja u Kanadi, ponajviše zbog njihovoj javnog i društvenog života, humanitarnih aktivnosti, ali i zbog bliskih veza sa Belom kućom i Bakingemskom palatom. U Kanadi i svetu Malrunijevi su uživali u ugledu kultne porodice”, objašnjava nam Radomir Čubranović.

      I kao žena kanadskog premijera, a i posle isteka Brajanovog mandata Milica Mila Malrinu je aktivno učestvovala u radu srpske kolonije u Kanadi. Privatno je  postala direktor kanadske Cystic Fibrosis Foundation i direktor medijske kompanije “Astral”  u Otavi.

         Osnovala je 1995. godine Fondaciju dr Dimitrije Pivnički, sa sedištem u Montrealu, da bi nastavila da pomaže srpsku zajednicu u Kanadi i da podržava mlade naučnike u oblasti neurologije.

       „Ja sam vaspitana u srpskom pravoslavnom duhu, daleko od zemlje u kojoj sam rođena, ali su mi okolnosti bile naklonjene da sretnem supruga Brajana, koji me je naučio da se mogu voleti dve zemlje, tako da je u meni pomiren i Istok i Zapad“,govorila je o svom patriotizmu Mila Pivnički Malruni, koja je uvek u Kanadi govorila da je Srpkinja.

      NJena deca, kojih je ukupno četvoro, Mark, Karolina, Ben i Nikolas danas su veoma visoko etablirana u kanadskom društvu. Ćerka Karolina, na primer, nastavila je stopama oca kao ministarka transporta i ministarka zadužena za frankofoniju u Vladi Ontarija, dok je sin Ben Malruni proslavljeni novinar na jednoj od kanadskih televizija. Mila Malruni ima i unuku Izabel Veroniku Malruni.

      Posle tri decenije od poslednje posete otadžbine, Mila i Brajan Malruni su posetili Novi Bečej oktobra 2019. godine. Tom prilikom je rodna kuća njenog oca renovirana, i na njoj je otkrivena memorijalna ploča.

      Zbog ogromnih zasluga u promociji Srbije u inostranstvu i razvijanju srpsko – kanadskog prijateljstva, Mili Malruni je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić dodelio titulu Viteza svetosavskog pacifizma. NJen suprug Brajan Malruni je od ministra Dačića dobio „diplomu za najboljeg srpskog zeta“.

     “ Porodica Pivnički primer je onoga kako bi dijaspora trebala da se ophodi prema matici. Izrazio bih zadovoljstvo zbog toga što je Opština Novi Bečej omogućila izdavanje knjige o ulozi porodice Pivnički u istoriji Novog Bečeja. Knjiga “Porodica Pivnički u istoriji Novog Bečeja” je od velikog značaja za očuvanje srpskog identiteta, kulture i tradicije, kao i običaja predaka, ne samo za Srbe u Kanadi, već i za naše iseljenike širom sveta”, kazao je lane ministar Ivica Dačić.

      Tada je predsednik opštine Saša Maksimović podsetio na ideju i otvaranja prvog Muzeja srpske dijaspore u rodnoj kući dr Dimitrija Pivničkog u Novom Bečeju.

       Potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić je sledeći susret sa porodicom Malruni zakazao već za oktobar 2020. godinu, “ povodom otvaranja Muzeja srpske dijaspore u Spomen kući Pivničkih u Novom Bečeju”.

         Kako je tada najavljeno, u tom Muzeju će centralno mesto imati Salon Pivničkih u kome su se okupljali i družili velikani, koji su večno zadužili Srbiju svojim delima, poput Mihajla Pupina, Branislava Nušića i Laze Kostića.

        Pandemija korona virusa je odložila taj susret u Novom Bečeju. Gospođa Mila Pivnički Malruni se neprestano interesuje kako teku pripremi radovi u njenoj porodičnoj kući.  Opština Novi Bečej i Udruženje “Koreni” upravo rade na ostavrenju ideje da se izgradi Muzej srpske dijaspore u kući porodice Pivnički.

ČIKA MITA EMIGRANT

        U ovoj kući je 1918. godine rođen Dimitrije Mita  Pivnički, poznati patriota i srpski aktivista u Kanadi. Završio je studije prava (1941) u Vojvodini. Studirao je medicinu u Mađarskoj. Radio je kao lekar u Mostaru i Sarajevu. Emigirirao je u Kanadu 1956. godine, da bi radio kao istraživač u Montrealu.

PORODIČNA FONDACIJA

       Mila Malruni osnovala je 1995. godine Fondaciju dr Dimitrije Pivnički u Montrealu, da bi mogla da pomaže srpsku zajednicu u Kanadi i da podržava mlade naučnike u oblasti neurologije.

Odabir pisma

Skorašnji članci

Skorašnji komentari

Video galerija

No Videos found.

Foto galerija

InSerbia_TOCacak-0365111 GOREvelikigolubac-e1443183291812 cultural-landscapes-of-serbia_1_view-over-belgrade-towards-the-danube-river 20200129_124628

Arhive

Kalendar

april 2024.
P U S Č P S N
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930  

U ZNAK SEĆANJA – DR BRANISLAV BLAŽIĆ

 

Rođen u Kikindi 01.4.1957.  godine.

Završio je Medicinski fakultet. Specijalista je opšte hirurgije.

Od 1986. do 1988. godine bio je načelnik Hitne službe u Kikindi. Radio je i kao hirurg u Opštoj bolnici u Kikindi.

Kao funkcioner Srpske radikalne stranke tri puta je biran za saveznog poslanika, dva puta za republičkog, a od 1996. do 2000. godine bio je poslanik u Skupštini AP Vojvodine. Od 1998. do 2000. bio je republički ministar za zaštitu životne sredine.

Bio je predsednik opštine Kikinda od 2004. do 2008. godine.

Srpsku radikalnu stranku napustio je 2008. i postao član novoosnovane Srpske napredne stranke.

Na izborima 2012, 2014. i 2016. godine izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Bio je predsednik skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine (2014-2017). Na funkciji poslanika u aktuelnom sazivu bio je do 10. oktobra 2017. godine.

Tokom 2013. godine bio je i savetnik predsednika opštine Kinkinda, ali je napustio ovu poziciju.

Član je Predsedništva Srpske napredne stranke.

Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine od oktobra 2017.

Osnivač, ideolog i izabrani predsednik Pokrajinskog saveza Udruženja „Koreni“

Preminuo 01.4.2020. godine u Beogradu