Vase Stajića 22/b, Novi Sad
Od ponedeljka do petka : 08h -16h

Pozovite nas

064 / 59-49-845

SRBI U SVETU – DR MARKO LOPUŠINA

0 Comments


Srpska dijaspora širom planete proslavlja Božić, Srpsku Novu godinu, Dan državnosti Srbije, Vaskrs, Vidovdan

       U TUĐINI ŽIVI 2,5 MILIONA SRBA

  • Srpske svečanostio i manifestacije na svih šest kontinenata pokazuju da smo mi Srbi kao narod jedno složno i snažno nacionalno biće

     Dr Marko Lopušina

       Proslava Dana državnosti Srbije u ČikaguPrva beba rođena u Austriji i u Beču u Novoj 2020. godini bila jedna mala Srpkinja. Time se broj naših ljudi u glavnom gradu srpskog rasejanja Beču uvečao na 191.001. 

       Srbi su po broju prvi među etničkim grupama u Beču, najbrojniji pravoslavci u Austriji i sa oko 2500 studenata najmoćnija akademska zajednica na ovdašnjim fakultetima. Po broju naših ljudi, 200.000 u asutrijskoj prestonici, Beč je danas glavni grad srpske dijaspore. 

      Po proslavama državnih i verskih praznika u čitavom svetu vidi se da su Srbi u dijaspori aktivni u svih 159 država u tuđini, u kojima žive i rade. Svi ovi događaji govore da naš iseljeni narod, poreklom iz četiri matične države, Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore, ma koliko hiljada kilometara bio od matice, ne zaboravlja otadžbinu i ume da slavi Srbiju i Srpsku pravoslavnu crekvu.

       Srpske svečanosti i manifestacije na svih šest kontinenata širom planete kojom rasejanje proslavlja Božić, Srpsku Novu godinu, Dan državnosti Srbije, Vaskrs, Vidovdan, pokazuju da smo mi Srbi kao narod jedno složno i snažno nacionalno biće.

      Prema podacima Matice iseljenika i Srba u regionu u tuđini danas živi oko 2,5 miliona Srba, koji su zavisno od statusa koji dobijaju u zemljama boravka označeni kao iseljenici, radnici na privremenom radu, nacionalne manjine, etničke grupe i ljudi sa privremenim dozvolama boravka.

           Najstarija srpska emigracija je u Rusiji od 15. veka, srednjoj Evropi od 16. veka, u SAD od 1815. godine, a u Australiji od 1863. godine. Srednju generaciju predstavljaju gastarbajteri Zapadne Evrope, gde odlaze od 1968. godine. A najmlađi emigranti su vozači, koji upravo odlaze da upravljaju autobusima i kamionima od Češke preko Slovačke do Slovenije.

         U potrazi za poslom i boljim životnim standardom poslednjih decenija našu zemlju je napustilo više od 650.000 ljudi. To je izazvalo značajno povećanja broja članova srpskih zajednica, na primer, u Sloveniji za 15.000, u Slovačkoj na 12.000, a u Mađarskoj za 8.000, Norveškoj za 5000, na Malti za 3000.       

      Srpska kolonija u Kini danas ima 40.000 ljudi. To je posledica aktivne poslovne saradnje između naših zemalja, a i velikog angažovanja trenera i sportista iz Srbije, koji je sve više u Kini.

       Navršilo se pola veka od masovnog odlaska naših radnika na rad u Nemačku, Austriju, Švedsku, Francusku, Švajcarsku. U međuvremenu ti gastarbajteri su se penzionisali i vratili svom zavičaju. Umesto njih na rad danas odlaze u tuđinu, manje radnici, a više stručnjaci, lekari, tehničari, IT kardovi, vozači, piloti, doktori nauka, pa i studenti.

        Iseljeni Srbi godišnje šalju svom narodu u matici oko tri milijarde evra deviznih doznaka, ali najveća vrednost naše dijaspore danas je srpska pamet u inostranstvu. U tuđini je više od 50.000 srpskih profesora, naučnika, akademika. Naši ljudi rade u NASI, u nemačkom Institutu za kosmička istraživanja, u francuskim fabrikama automobila, na ruskim univerzitetitetima, u Švedskoj masonskoj akademiji, u austrijskom parlamentu.

       Decenijama je naše rasejanje u tiđini, radi opstanka bilo okrenuo samo sebi. Dolazak novih generacija, jačanje srpske kolonije stvorilo je uslove da se Srbi u dijaspori predstave svojim domaćinima kao deo njihovog društva, ali i kao značajan politički faktor. Takvi napori se čine u SAD, Kanadi, Švedskoj, Švajcarskoj, zemljama u regionu, ali i u Nemačkoj i Austriji.

      Na tom zadataku posebno je aktivan g. Nebojša Rodić, naš ambasador u Austriji:

  • U Austriji je izvršena reorganizacija srpskih organizacija i srpskih kadrova, sa ciljem da sa novim snagama pojačamo aktivnosti predstavljanja srpskog naroda i naše kulture samim Austrijancima. Uspostavljena je direktna saradnja gradonačelnika Beča i Beograda. Naši ljudi pojačaće svoj prisustvo u austrijskim strankama i insitutcijama, kako bismo osnažili naše prisustvo u ovoj zemlji i uticali na poboljšanje našeg statusa u Austriji – rekao nam je ambasador Nebojša Rodić.

Namera novih generacija srpskih iseljenika je da u tuđini stvore novu, drugu Srbiju, koja će neraskidivo biti vezana sa svojom maticom.

NEMAČKI SRBI NAJBROJNIJI

 

        Prema popisima zemalja, u kojima se Srbi izjašnjavaju po jeziku kojim govore u kući, a ne po nacionalnoj pripadnosti, najviše naših ljudi – preko 460.00 ima u Nemačkoj, potom u SAD 350.000, Austriji 300.000, zemljama Skandinavije 180.000, Hrvstkoj 175.000  i Kanadi 170.000.

      Nešto manje Srba je u Švajcarskoj 130.000, Francuskoj 100.000, Australiji 69.000, Velikoj Britaniji 55.000,  Rusiji 20.000, Rumuniji 16.000, Grčkoj 6.000.

U TURSKOJ 400.000 NAŠIH LJUDI

 

       Podaci Ambasade R. Srbije u Ankari govore da u Turskoj živi i radi oko 400.000 ljudi poreklom iz Srbije, koji u svojim porodiciama i domovima govore srpskim i srpsko-bošnjačkim jezikom. To su Srbi pravoslavci, Srbi muslimani, Turci, Bošnjaci i Sandžaklije. Mnogi od njih imaju srpske pasoše. 

 

350.000 SRPSKIH TOPONIMA

 

       Srbi u svetu imaju 200 crkava, manastora, kapela i grobalja SPC, 660 srpskih memorijala, spomenika i 350.000 srpskih toponima. nazivi sa srpskim imenima nalaze se od Aljaske, preko SAD, Evrope, Afrike, Azije, do Australije. Mnogi srpski hramovi, kao hram Svetog save u Njujorku, zaštićeno su dobro SAD i drugih stranih zemalja. U inostranstvu postoji 300 srpskih klubova, kulturnih društava i humanitarnih organizacija. Sve to predstavlja srpsku kulturnu baštinu u svetu.

 

NOVE TESLE     

 

       Mladi Srbi znanjem osvajaju svet. Najbolji srpski student u 2018. godini je Anja Vujaković iz Prijeroda, student Diplomatske akademije, čiji je prosek ocena čista desetka. Danijela Kralus iz Zrenjanina, stipendista kompanije NIS, proglašena je za najboljeg stranog studenta na Sanktpeterburškom rudarskom univerzitetu u 2019. godini. Srđan Budimir, student završne godine univerziteta Teksas A&M komerc, okitio se proletos laskavim priznanjem – „Najbolji u klasi“. Milica Gašić, uči robote da govore srpski. Dobitnica je prestižne naučne nagrade nemačke fondacije Humbolt za razvoj veštačke inteligencije i robota.  Mladi pronalazač Dejan Lukić iz Broda, sa 13 godina postao je član američke agencije NASA.

VELIKANI OPERE

       Već čitav vek srpski operski pevači i muzičari rade kao članovi Berlinske opere. U prestonici Nemačke svoju karijeru su ostvarili dirigent Mladen Guteša, violinista Maja Avramović, mecosopran Katarina Bratić, profesor Nena Brazković, kompozitor Milica Đorđević.  

MOĆNE SRPKINJE

 

       Pripadnice svetske elite danas su naše dame Madlena Cepter iz Monaka, Slavica Eklston iz Londona, Fibi Novaković iz Vašingtona, Ubavka Matić Mekdonalds iz Toronta, Ana Ivanović iz Nemačke, Danica Ćurčić iz Kopenhagena.

 

NAJPOPULARNIJI SRBI

 

       Novak Đoković je danas najpoznatiji Srbin u svetu. Odmah iz njega je trener Bora Milutinović, kome su Kinezi štampali 3 milijardi poštanskih marki sa njegovim likom. Obožavaju ga i Amerikanci, Meksikanci, Nigerijski i Katari. U Rusiji je najpopularniji glumac Miloš Biković, a u Turskoj Emina Jahović.

Odabir pisma

Skorašnji članci

Skorašnji komentari

Video galerija

No Videos found.

Foto galerija

InSerbia_TOCacak-0365111 GOREvelikigolubac-e1443183291812 cultural-landscapes-of-serbia_1_view-over-belgrade-towards-the-danube-river 20200129_124628

Arhive

Kalendar

maj 2024.
P U S Č P S N
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

U ZNAK SEĆANJA – DR BRANISLAV BLAŽIĆ

 

Rođen u Kikindi 01.4.1957.  godine.

Završio je Medicinski fakultet. Specijalista je opšte hirurgije.

Od 1986. do 1988. godine bio je načelnik Hitne službe u Kikindi. Radio je i kao hirurg u Opštoj bolnici u Kikindi.

Kao funkcioner Srpske radikalne stranke tri puta je biran za saveznog poslanika, dva puta za republičkog, a od 1996. do 2000. godine bio je poslanik u Skupštini AP Vojvodine. Od 1998. do 2000. bio je republički ministar za zaštitu životne sredine.

Bio je predsednik opštine Kikinda od 2004. do 2008. godine.

Srpsku radikalnu stranku napustio je 2008. i postao član novoosnovane Srpske napredne stranke.

Na izborima 2012, 2014. i 2016. godine izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Bio je predsednik skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine (2014-2017). Na funkciji poslanika u aktuelnom sazivu bio je do 10. oktobra 2017. godine.

Tokom 2013. godine bio je i savetnik predsednika opštine Kinkinda, ali je napustio ovu poziciju.

Član je Predsedništva Srpske napredne stranke.

Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine od oktobra 2017.

Osnivač, ideolog i izabrani predsednik Pokrajinskog saveza Udruženja „Koreni“

Preminuo 01.4.2020. godine u Beogradu